Islamsko osiguranje

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Islamsko osiguranje (arapski: التكافل, tekaful) ponekad preveden kao "solidarnost" ili uzajamno jamstvo)^[1] je kooperativni sistem nadoknade ili otplate u slučaju gubitka, organiziran kao islamska ili šerijatska alternativa konvencionalnom osiguranju, koje sadrži riba (lihvarstvo) i gharar (prekomerna neizvjesnost).^[2] Islamsko osiguranje ima svoje korijene u Kur'anu i Sunnetu.

Pod takafulom, ljudi i kompanije zabrinute zbog opasnosti daju redovne doprinose ("donacije") kako bi nadoknadile ili izvršile povrat sredstava svojim članovima u slučaju gubitka, a čijim sredstvima, u njihovo ime, upravlja takaful operater.^[3] Kao i drugi islamski finansijski proizvodi, islamsko bankarstvo je utemeljeno na islamskom muamalatu (trgovinski i građanski akti ili trgovačka grana islamskog prava).

U 2018, industrija je porasla na veličinu od 27,7 milijardi dolara "doprinosa" (sa brojke od 12 milijardi dolara iz 2011.).^[4] Pokret je hvaljen kao pružanje "superiornih alternativa" osiguranju koje "oživljavaju ljudski kapital, naglašavaju lično dostojanstvo, samopomoć zajednice i ekonomski samorazvoj";^[5] ali je također kritikovano da je "smanjio" obim do industrije "konvencionalnog osiguranja sa arapskom terminologijom i jezikom ugovora".^[6]

1. ^ Khan, What Is Wrong with Islamic Economics?, 2013: p.403
2. ^ Khan, What Is Wrong with Islamic Economics?, 2013: p.402
3. ^ Ajmal Bhatty, President & Chief Executive Officer, Tokio Marine Middle East, Takaful Summit 2011.
4. ^ "Islamic Financial Services Industry Stability Report 2019, Page 10". Islamic Financial Services Board. July 2019. Arhivirano s originala, 7. 8. 2023. Pristupljeno 29. 1. 2024.
5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom PfEoTit21C
6. ^ Khan, What Is Wrong with Islamic Economics?, 2013: str. 410